Imotske vode na svjetskoj pozornici-turističko buđenje Imotske krajine

Imotska krajina je poseban kulturno-povijesni te geografski kraj prepun različitih prirodnih bogatstava. Nekoć velebno polje koje se prostire u smjeru istok – zapad, hranilo je cijelu krajinu te zapadnu Hercegovinu. Danas ovaj kraj odiše novim dobom, dobom turizma.
Imotska krajina je prostor sa sedam velikih jezera koji mame oduševljene poglede turista sa svih krajeva svijeta.

Najpoznatija dva su Modro i Crveno jezero. Smjestila su se na istoku Imotske krajine, u samom Gradu i ustvari su ponikve napunjene vodom. Crveno jezero je najdublje jezero u Europi. Jezero Prološko blato smjestilo se na zapadu Imotskog polja. Samo jezero duboko je 40 – ak metara, a tijekom zime i ranog proljeća voda se izdiže te poplavljuje aluvijalnu nizinu u okolici. Jezero krasi otočić Manastir s ostatcima samostana iz 17. stoljeća. Jezera Galipovac, Knezovića te Lokvičko jezero smjestila su se na zapadnom obodu (kraju) Imotskog polja, točnije u općini Lokvičići. Ova jezera karakteriziraju bistroća i kakvoća vode te dubina od  oko četrdeset metara. Također, Imotsku krajinu krasi njena rijeka, Imoćanima poznata kao Vrljika, a u Zmijavcima i Runovićima kao Matica. Ova krška ponornica ima potencijal za razvoj kajakaškog turizma tj. raftinga zbog svojih brzaca te samog geološkog oblika korita. Ova rijeka snabdijeva vodu za cijelu Imotsku krajinu od Ciste na zapadu do Vinjana i Runovića na istoku. Jedan od izvora Vrljike su i mala jezerca Dva oka, a njihova specifičnost je ta što voda iz južnog prelazi u sjeverno te tako nastavlja put ka Vrljici. Cijeli ovaj prostor Imotske krajine doživio je turistički bum proteklih desetak godina. Imotska krajina zbog svojih jezera te ostalih kulturno-povijesnih spomenika 2021. godine ostvarila je rekordnih 100 000 noćenja. Ovaj prostor može mnogo više, posebno ako bi se razvio adrenalinski turizam na njenim jezerima poput zippline-a te žičare koja bi turiste prevozila od jezera do jezera, posebno u Općini Lokvičići. Također, za rijeku Vrljiku turizam bi još više uspio ako bi se razvio safari turizam u njenom porječju posebice u području Kamenmosta te Zmijavaca. U susret s novim desetljećem Imotska krajina se suočila s pandemijom Covid 19, no to je nije omelo u skorašnjem razvitku turizma.  Imotska krajina se oslanja na obiteljski turizam, a ne na masovni kao ostatak Dalmacije. U ovom desetljeću, ako bi Imotska krajina težila  napretku turizma, do 2030. godine Imotska krajina bi mogla imati preko 300 000 noćenja godišnje, što bi moglo bit ostvareno uz obnovu infrastrukture tj. ulica, cesta, mostova, javne rasvjete i slično te uz otvaranje dodatnog sadržaja poput golf terena teniskih igrališta, javnih bazena te bi grad postao primamljiv svim sferama društva.   

 Piše:  Zorka Bekavac

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *